Warning: Call-time pass-by-reference has been deprecated in /home/tzsamobo/public_html/_classes/hr/dimedia/tz_samobor_class/SamoborInfo.class.php on line 51

Warning: Call-time pass-by-reference has been deprecated in /home/tzsamobo/public_html/_classes/hr/dimedia/tz_samobor_class/SamoborInfo.class.php on line 56
Kultura i povijest - Crkve - Upoznajte Samobor ..::.. Turistička zajednica Samobor - Turizam u Samoboru

Kultura i povijest

 
Crkve Kapele Kurije

ŽUPNA CRKVA SV. ANASTAZIJE - SAMOBOR

Župna crkva Sv. Anastazije spominje se još 1334. godine. Današnju crkvu dovršio je 1675. godine talijanski graditelj Hans d'Allio uz financijsku pomoć grofice Ane Jelisave Auersperg. Crkvu su njeni suvremenici smatrali iznimnom građevinom pa je danas ubrajamo u rijetke ranobarokne crkve u Hrvatskoj. Posvećena je 1688. godine. Zidove je oslikao 1897. godine Marko Antonini. To je jedina crkva sjeverne hrvatske posvećena Sv. Anastaziji. Uz ulaz u crkvi nalazi se brončani kip “tužni Krist”. Oltari su iz 19. stoljeća. Crkva je svrstana u II. kategoriju spomeničke vrijednosti.

FRANJEVAČKA CRKVA MARIJINOG UZNESENJA I FRANJEVAČKI SAMOSTAN U SAMOBORU

Današnja je crkva podignuta na mjestu nekadašnje kapele Sv. Marije u polju koju je dao izgraditi ugarsko - hrvatski kralj Bela IV. 1242. godine. Ta kapela i danas postoji unutar crkve kao osmi oltar i smatra se najstarijom građevinom u Samoboru. Godine 1721. završava se gradnja svetišta, a cijeli barokni kompleks (crkva i samostan) građeni su od 1712. do 1735. godine. Crkva je građena po uzoru na Župnu crkvu. Crkva, kao i sakristija, posjeduje vrijedan barokni inventar iz vremena gradnje. Cijelu apsidu ispunjava freska Franca Jelovšeka “Uznesenje Marijino” iz 1752. godine. Samostan u svojoj bogatoj knjižnici čuva nekoliko Inkunabula i vrijedno crkveno posuđe. Crkva je svrstana u I. kategoriju umjetničke vrijednosti.

CRKVA SV. MIHALJA - SAMOBOR

Crkva se spominje još 1536. godine, a obnavljana je i dograđivana u 17. i 18. stoljeću. Glavni oltar posvećen je Sv. Mihaelu, a rad je Ivana Komersteinera s prijelaza iz 17. u 18. stoljeće. Jednobrodna građevina s poligonalnim svetištem i zvonikom uz zapadno pročelje ispred kojeg je otvoreni trijem, dok se s južne strane nalazi ulaz na kor. Kapela je građena u gotičkom stilu, te je kroz stoljeća barokizirana dok je unutar crkve ostao vrijedan glavni oltar kao jedan od rijetkih baroknih. Crkvica je u I. kategoriji umjetničke vrijednosti.

ŽUPNA CRKVA SV. LEONARDA i SAMOSTAN – KOTARI

Crkva se nalazi nad stijenom gorja gdje je 1528. godine grof Petar Erdödy sagradio zavjetnu kapelu Sv. Leonarda. Današnja crkva građena je u 18. stoljeću a do danas se sačuvao barokni inventar i spada među najljepše oltarne arhitekture u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Uz glavni oltar u crkvi se nalaze još četiri oltara velikih dimenzija. Postave križnog puta su iz 1742. godine. Orgulje koje su danas obnovljene jedne su od najstarijih u Hrvatskoj i djelo su velike povijesne i umjetničke vrijednosti. Crkva je svrstana u 0. kategoriju umjetničke vrijednosti.

ŽUPNA CRKVA SV. DUHA – NORŠIĆ SELO

U povijesnim izvorima crkva se spominje prvi puta 1642. godine kao područna kapela Samoborske župe. Crkva ima jednu lađu i neogotičkog je stila. Oltari su tirolskog stila, drveni.

ŽUPNA CRKVA SV. BARBARE – RUDE

Povijesnih podataka crkva ima iz 1622. ali je znatno starijeg postavka. Sagradili su je Rudari za svoje potrebe, a do 1789. bila je područna kapela Samoborske župe. Jednostavno je oblikovana, pročelja raščlanjenog samo prozorskim otvorima s istaknutim detaljima kamene plastike dovratnika sjevernog i južnog portala. Glavni oltar je iz 1909. godine.

ŽUPNA CRKVA SV. MARTINA – SVETI MARTIN POD OKIĆEM

Najstariji dio crkve je podnožje tornja, koje je služilo kao obrambena kula. S vremenom je nadozidan osmerokutni toranj koji je služio kao osmatračnica, a tek je kasnije nadograđena mala kapela koja je danas samo svetište crkve, te još kasnije u ranoromaničkom stilu, lađa crkve. Jedna je od najstarijih sakralnih građevina u samoborskom kraju.

GRKOKATOLIČKA ŽUPNA CRKVA SV. PETRA I PAVLA - STOJDRAGA

Spominje se 1847. godine. Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s višim zaobljenim svetištem i zvonikom ispred glavnog pročelja, unutrašnjost svođena češkim svodovima.