samobor fašnik

Tura kultura

 
"Tura kultura – biciklom u razgled grada Samobora" je projekt nastao u suradnji s Brdsko biciklističkim klubom Šišmiš. Riječ je o rekreativno kulturnoj ponudi, kojom lagano biciklom možete obići značajne kulturne objekte Samobora.

Crkva svetog Mihalja

Barokizirana srednjovjekovna crkva najvjerojatnije je najstarija gradska crkva. Jednobrodna građevina sa svetištem podignuta je oko 1500. godine, a kasnije je dograđivana i nadsvođena. Masivni se zvonik po prvi puta u dokumentima spominje 1695. godine.

U blizini crkve, ispred gostionice „K Gabreku“, stajala je do 1812. gradska kula „turisoppidi“ koja se danas nalazi na grbu grada Samobora. Srušili su je Francuzi (vladali Samoborom od 1809. – 1813.) zbog preuskih vrata koja su smetala tovarnim kolima s bakrenom rudačom iz Ruda.

Stari grad

Stari grad nalazi se na brdu Tepec i u ruševnom je stanju. Izgradili su ga pristaše češkog kralja Otokara oko 1270. godine. Tijekom 17. i 18. stoljeća grad se dograđuje i pregrađuje, a u njegovu gornjem dijelu formira se dvorište čija su pročelja s dvije strane raščlanjena trijemovima s toskanskim stupovima, unutrašnjost se bogato oprema, što pridonosi da se izgledom i kvalitetom stanovanja približi baroknim dvorcima. Život u njemu traje sve do kraja 18. stoljeća kada ga vlasnici napuštaju. Tijekom stoljeća promijenio je mnoge vlasnike: grofove Celjske, Frankopane, Tržačke, Tahija, Erdödyja, Auersperga, Kulmera, Kiepacha, te Montecuccolija od kojeg je samoborska općina 1902. Stari grad i otkupila. Unutar zidina su i ruševine gotičke kapele sv. Ane.

Samoborski muzej


Današnji Samoborski muzej nekadašnji je Livadićev dvorac, prvi puta registriran i ucrtan na karti Samobora koju je izradio kartograf Petar Antun Praunsperger 1764. godine. Zlatno doba dvorac doživljava u zrelosti Ferde Livadića koji kao jurist i glazbenik, načelnik i sudac, školski ravnatelj, počasni član narodnog zemaljskog glazbenog zavoda, u svome domu ugošćuje mnoge ugledne ljude tog doba: Stanka Vraza, Ljudevita Gaja, Janka Draškovića, Dragutina Rakovca, Petra Preradovića… Ovdje je prvi puta zapjevana ilirska budnica „Još Hrvatska nij' propala“ koju je skladao Ferdo Livadić na stihove Ljudevita Gaja 1833. godine.

U fundusu Samoborskog muzeja danas se nalazi i bicikl iz 19. stoljeća s visokim prvim kotačem i tvrdim gumama. Taj je bicikl pripadao Mirku Kleščiću koji je 1887. godine zajedno s Erikom Alexanderom i Mirkom Bothom krenuo na dugi put iz Zagreba kroz Karlovac, Delnice, Bakar, Rijeku i Opatiju, zatim Istrom do Trsta. Vratili su se kroz Postojnu, Ljubljanu i Krško u Zagreb. Put je trajao mjesec dana, izazvavši brojna iznenađenja, doživljaje i avanture.

Trg kralja Tomislava


Administrativni, upravni i kulturni centar grada. Osim prometnog značaja trg je u prošlosti imao i važnu ulogu kao prostor gdje su se održavali dnevni, tjedni te godišnji sajmovi, crkvene svečanosti, politički skupovi i sl. Današnji izgled trga zaokružen je 1910. godine izgradnjom zgrade Samoborske štedionice. 1925. godine trg dobiva današnje ime “Trg kralja Tomislava”, inspirirano obilježavanjem 1000. godišnjice hrvatskog kraljevstva. Do 1891. god. zvao se samo “Plac”, a u razdoblju od 1891. – 1925. “Trg Leopolda Salvatora”. Sve zgrade na trgu zaštićeni su spomenici kulture I. kategorije.

Crkva svete Anastazije


Župna crkva svete Anastazije spominje se već 1334. godine, a današnju su crkvu Samoborci podigli između 1671. i 1675. godine. Crkva je građena po uzoru na isusovačku crkvu svete Katarine u Zagrebu (najljepša barokna crkva u sjevernoj Hrvatskoj) u ranobaroknim i manirističkim stilskim karakteristikama. Posvećena je 1688., kada je bila opremljena njena unutrašnjost. Pročelje crkve rastvoreno je renesansnim oblikovanim portalom, a zvonik (visok 36 metara) ima baroknu kapu. Ispred crkve nalazi se kip Blažene Djevice Marije iz 1925., a uz crkvu klasicistički spomenik Samoborca M. Bahovca te grob Julijane EnglerCantilly, Vrazove Ljubice.

Muzej Marton


Muzej Marton je prvi privatni muzej u Hvatskoj, a osnovao ga je 2003. godine Veljko Marton kako bi javnosti omogućio pristup vlastitoj zbirci umjetnina. U muzeju je izloženo više od 1000 umjetničkih djela i predmeta primijenjene umjetnosti, nastalih na području srednje i zapadne Europe te Rusije, uglavnom u razdoblju između 1750. i 1850. godine.


Pogledajte mapu Ture kulture